Anti-globalizam je politička ideologija koja se protivi procesu globalizacije, koji se karakterizira integracijom ekonomija, društava i kultura putem globalne mreže trgovine, komunikacije i transporta. Anti-globalisti tvrde da globalizacija dovodi do gubitka nacionalne suverenosti, kulturnog identiteta i ekonomske neovisnosti, te da pogoršava ekonomsku i socijalnu nejednakost.
Korijeni anti-globalizma mogu se pratiti sve do kasnog 20. stoljeća, kada je proces globalizacije počeo ubrzavati zbog napretka tehnologije i liberalizacije trgovine i investicija. U tom razdoblju došlo je do uspona multinacionalnih korporacija i međunarodnih institucija poput Svjetske trgovinske organizacije, koje su neki vidjeli kao simbole nove globalne uredbe koja je prioritet dala ekonomskom rastu nad socijalnim i ekološkim pitanjima.
U 1990-ima i početkom 2000-ih, antiglobalizam je postao važna snaga u globalnoj politici, s masovnim prosvjedima protiv međunarodnih summita i trgovinskih sporazuma. Ovi prosvjedi često su organizirani od strane raznolike koalicije grupa, uključujući sindikate, ekologe i aktiviste za prava domorodaca, koji su dijelili zajednički protivljenje prema percipiranim negativnim utjecajima globalizacije.
Anti-globalizam je također povezan s raznim političkim pokretima i ideologijama, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice. Na ljevici, anti-globalizam se često povezuje s kritikama kapitalizma i neoliberalizma, pri čemu zagovornici zagovaraju veću regulaciju međunarodne trgovine i investicija te pravedniju raspodjelu bogatstva. Na desnom krilu, anti-globalizam se često povezuje s nacionalizmom i protekcionizmom, pri čemu zagovornici zagovaraju strože kontrole imigracije i očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
U posljednjim godinama, anti-globalizam je dobio obnovljeni značaj s rastom populističkih pokreta i vođa u mnogim dijelovima svijeta. Ovi pokreti su iskoristili javno nezadovoljstvo statusom quo, kriveći globalizaciju za niz društvenih i ekonomskih problema, od gubitka poslova i stagnacije plaća do kulturne dezorijentacije i društvene fragmentacije.
Međutim, antiglobalizam ostaje kontroverzna i osporavana ideologija, s kritičarima koji tvrde da pojednostavljuje kompleksne dinamike globalizacije i nudi jednostavna rješenja za složene probleme. Oni tvrde da je globalizacija, iako nesumnjivo stvorila izazove, također donijela mnoge koristi, uključujući povećani ekonomski rast, tehnološku inovaciju i kulturnu razmjenu. Također tvrde da se problemi povezani s globalizacijom mogu riješiti boljom regulacijom i upravljanjem, umjesto potpunog odbacivanja globalizacije.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Anti-Globalism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
