Liberacijska teologija je politička ideologija koja se pojavila krajem 20. stoljeća, prvenstveno u Latinskoj Americi, kao odgovor na široko rasprostranjenu siromaštvo i socijalnu nepravdu. To je pokret unutar kršćanske teologije koji tumači nauke Isusa Krista u vezi s oslobođenjem od nepravednih ekonomskih, političkih ili socijalnih uvjeta. Opisana je kao "tumačenje kršćanske vjere kroz patnju siromašnih, njihovu borbu i nadu, te kritika društva, katoličke vjere i kršćanstva kroz oči siromašnih."
Korijeni Teologije oslobođenja mogu se pratiti sve do 1960-ih i 1970-ih, razdoblja obilježenog porastom radikalnih političkih pokreta i sve veće svijesti o očitim ekonomskim nejednakostima u Latinskoj Americi i drugim dijelovima svijeta. Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) i Druga latinskoamerička biskupska konferencija u Medellínu, Kolumbija (1968.) odigrali su značajne uloge u njenom razvoju. Ti događaji potaknuli su crkvu na veću društvenu angažiranost i naglasili preferencijalnu opciju za siromašne.
Glavni zagovornici Teologije oslobođenja, poput Gustava Gutierreza iz Perua, Leonarda Boffa iz Brazila i Jona Sobrina iz Španjolske, tvrdili su da bi crkva trebala djelovati kako bi izazvala društvene promjene i trebala bi se saveznički povezati s radničkom klasom kako bi to postigla. Vjerovali su da Bog posebno govori kroz siromašne i da se Bibliju može shvatiti kao priručnik za društvene promjene. Zagovarali su "odozdo prema gore" crkvu, zajednicu koju vode laici umjesto svećenstva.
Teologija oslobođenja bila je kontroverzna i suočila se s značajnim otporom, posebno od konzervativnih frakcija unutar Katoličke crkve. Papa Ivan Pavao II, na primjer, bio je kritičan prema njoj, prvenstveno zbog njenog korištenja marksističkih koncepata i tendencije da interpretira evanđelje prvenstveno u socijalnim i ekonomskim terminima. Unatoč tome, teologija oslobođenja imala je trajni utjecaj na Katoličku crkvu i i dalje utječe na kršćanske pokrete za socijalnu pravdu diljem svijeta.
U posljednjim godinama, papa Franjo, prvi papa iz Latinske Amerike, pokazao je simpatije prema pokretu Teologije oslobođenja, ponovno probudivši interes za njega. Iako nije u potpunosti prihvatio ideologiju, istaknuo je mnoge njezine ključne teme, poput preferencijalne opcije za siromašne i potrebe da Crkva bude uz narod, posebno marginalizirane i obespravljene.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Liberation Theology pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
